RAČUNARI, PODACI I MODELI
Računari, podaci i modeli
Mnogo je jeftinije da posao propadne na papiru nego u praksi. Ovaj za mene važan nauk stekao sam veoma rano, već sa prvim zaposlenjem. Početak je bio 1985. godine, odmah po završenom Elektrotehničkom fakultetu dobio sam posao na simulaciji digitalnih telekomunikacionih sistema pomoću računara – pravi inženjerski posao i pravi izazov. Umesto, do tada uobičajenog puta, razvijanja i pravljenja skupih fizičkih prototipa raznih uređaja, krenuli smo u razvijanje matematičkih modela i izradu odgovarajućih programa – računarskih simulacija, gde je cilj bio da se smanje troškovi razvoja. Tako, od samog početka profesionalne karijere, osnovu mog rada predstavljaju računari, podaci i modeli.
Idila mog inženjerskog puta prekinuta je 1990. godine, zaustavljanjem razvojnih projekata na kojima sam radio. Država je budžete sa razvoja preusmerila na nove pravce. Od inicijative pravljenja „2.000 naučnika do 2000. godine“, prešlo se na inicijativu koja je dovela do iseljavanja ogromnog broja stručnjaka iz Srbije. Kao ilustracija može da posluži da je iz moje grupe, od sedamnaest inženjera, dvanaest u roku od par godina karijeru nastavilo u inostranstvu. Supruga Milica i ja smo već tada radili zajedno i nismo hteli da idemo iz Srbije. Odlučili smo da u vreme Ante Markovića napravimo privatno IT preduzeće i krenemo u preduzetničke vode. Tako smo od 1990. godine prisutni na srpskoj informatičkoj sceni. Prolazeći kroz sve razvojene faze srpske IT industrije i tržišta, u godinama koje su sledile stečeno je ogromno iskustvo i u tehničkom i u poslovnom smislu. Računar, podaci i simulacija poslovnog scenarija bili su stalno prisutni način mog razmišljanja. Tih 90-ih, podaci o IT tržištu kojima sam raspolagao bili su referentni za kolege i konkurenciju. Uvek me je čudilo da svest o raspolaganju pravim brojkama nije šire prisutna među rukovodiocima IT preduzeća.
Potencijal (ne) mogućnosti
Kada sam pre više od decenije, po prvi put, dobio statistiku IT tržišta zapadno-evropskih zemalja, bio sam šokiran ogromnom razlikom koja je postojala između IT ulaganja u tim zemljama sa onim koja su tada bila u Srbiji. Razlika veća od pedeset puta u IT ulaganjima po glavi stanovnika između npr. Holandije i Srbije, kod mene je provocirala lavinu pitanja: šta to oni rade, a mi ne? Da li im je sve to u šta ulažu zaista potrebno?…Pretpostavljam da bi i neki kolega Holanđanin bio pod snažnim utiskom kako naše društvo zaista funkcioniše. Posle nekog vremena ovu frustraciju sam preokrenuo u izazov; kad možemo da igramo ravnopravno fudbal sa njima onda sigurno možemo da uhvatimo priključak i u IT ulaganjima. Tek tada sam shvatio pravu dimenziju potencijala srpskog IT tržišta. Pošto sam tada vodio jedno od pet vodećih IT preduzeća u Srbiji, bio sam siguran da svako od dvadeset, tada najvećih, ko bude istrajao u narednih deset godina na srpskoj IT sceni ima sigurnu garanciju poslovnog uspeha. Potvrdilo se, danas sva ona IT preduzeća koja su opstala vrede milione evra svako.
U poslednjih nekoliko godina Srbija ubrzava. U poređenju sa srednjo-evropskim zemljama, ulaganja u IT po glavi stanovnika pokazuju brži rast, ali je apsolutni iznos ulaganja i dalje veoma nizak. Pozitivno je što iznos ovih ulaganja raste iz godine u godinu (31 evro u 2004, 33 evra u 2005, 44 evra u 2006, 62 evra u 2007), a u poslednje dve godine posebno dobija na ubrzanju. Ipak, ako je cilj Evropska Unija, i izlazak na njihovo tržište, Srbija je u dramatičnom zaostatku za zemljama zapadne Evrope – u tim zemljama godišnje IT ulaganje po glavi stanovnika iznosi oko 800 evra. Kada u prošlogodišnjim statističkim podacima poredimo Holandiju i Srbiju, IT tržište Holandije je preko sedamnaest ipo milijardi evra, srpsko sa 460 miliona, što još uvek nije ni onih „ipo“ holandskih. Zasada, potencijal je veliki ali su (ne)mogućnosti još veće. Slika srpskog IT-a je slika celog srpskog društva.
„sito“ – srpska IT osmatračnica
Srpsko društvo je na putu da izađe iz krize i krene ka „blagostanju“. Sliku koliko se jedno društvo nalazi u krizi može dobro da odslika odgovor na sledeće pitanje: šta radite? radite li ono što morate, možete ili želite? U Srbiji, najviše je onih koji rade ono što moraju da rade, mnogo manje onih koji rade ono što mogu da rade, i najmanje onih koji rade ono što žele i treba da rade. Tako sam odlučio da radim ono što treba, a ne ono što moram da radim i pokrenuta je inicijativa sito – srpska IT osmatračnica. Sve se svodi na praćenje tržišnih i tehnoloških kretanja na srpskoj IT sceni, sa krajnjim ciljem da se otkrije mesto IT ulaganja gde treba uložiti na primer 15 miliona evra, a koje će vratiti 300 miliona evra u povećanoj ekonomiji. Ovaj račun je već dokazan u nekoliko srednje-evropskih zemalja. Dakle, povećana IT ulaganja doprinose rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri tome, stvarajući uređenije društvo. Za sada, cilj „sito“ inicijative je da na jednostavan način prikaže stanje srpskog IT tržišta, kao i da iz godine u godinu povećava nivo detaljnosti i tačnosti. Na pragu smo pete godišnje „sito“ informatičke analize koja će biti prikazana u gotovo istovetnom formatu kao i četiri predhodne, što je ujedno potvrda da su pogođeni namena i koncept.
Sa čime smo se sve susretali u ovom poslu od 2004. godine. Na samom početku, svaki pokušaj prikupljanja informacija o srpskom IT-u bio je opterećen scenarijem „balkanski špijun uključen u teoriju zavere sa primesama latino-američke sapunice“. Poverenje koje smo postepeno zadobijali od strane vodećih informatičkih preduzeća bio je osnovni resurs na kome smo gradili poslovnu šansu. Nezgodno kod poverenja je to što kada ga izgubite postaje neobnovljiv resurs. Posle dve godine rada osetili smo „sito“ uticaj na sazrevanje srpskog IT-a. Mi smo taj uticaj osetili kroz porast interesovanja, poverenja, uvažavanja, ljutnje…, što nam je, naravno pored zahteva za svežim podacima, bio motiv da nastavimo sa „sito“ inicijativom.
Sada, podatke za „sito“ dobijamo u saradnji sa svim vodećim i još oko dve stotine ostalih IT preduzeća u Srbiji, tako da ovi podaci pružaju visok kvalitet statistike i analiza. Sve je više onih preduzeća sa kojima imamo kvartalnu komunikaciju u odnosu na obaveznu godišnju kako je to do skoro bilo.
Milovan Matijević – IT analitičar, MINECO