Brži informatički razvoj i uloga države

Na globalnoj tehnološkoj mapi Srbija se nalazi oko sredine liste. Ovo bi bio najkraći odgovor, ali treba sagledati i malo širu sliku. Na vrhu su odskočile ekonomski snažne države: SAD, Japan, slede atlanske članice Evropske unije i tek još nekolicina odabranih iz ostatka sveta. Čuveno Paretovo pravilo još jednom je dobilo potvrdu, 20 procenata svetskih država ostvaruje 80 procedata ukupnih ulaganja u nove tehnologije. Stvoren je jaz koji sa pravom označava novu eru kapitalizma – globalni informacioni kapitalizam. U ovim okolnostima zemlje slične Srbiji u narednoj deceniji očekuju izazovi daljeg digitalnog jaza i verovatno zaostajanja.

U susret stranim potrebama

Najbolju DIGITALNU perspektivu u Srbiji imaju pojedinci sa individualnim idejama, sledi biznis (preduzimljivi pojedinci), dok najslabiju perspektivu ima država gde entuzijazam pojedinaca nije dovoljan da se nešto ozbiljno napravi. Prekonponovanje ovog rasporeda biće i dalje nemoguća misija. Zbog toga Srbija ostaje ambijent sa malo dobrih prilika, što će i naše pojedince i firme okretati prema razvijenim državama se više prilika.

U Srbiji se godišnje osniva oko 200 informatičkih preduzeća. Najveći broj novoosnovanih su programerske firme, koje su usmerene na vitalno i likvidno internacionalno informatičko tržište, dok sve manji broj preduzeća traži poslovnu šansu na uspavanom domaćem tržištu. Bilo bi dobro da se izračunaju ekonomske posledice toga što školujemo pamet da radi za strance, a nećemo je imati za potrebe domaćeg tehnološkog razvoja. Više puta je rečeno da jeftino izvozimo pametnu radnu snagu, a uvozimo skupa tehnološka rešenja. Naučna i akademska zajednica i nadležni za tehnološki razvoj zemlje ostaju ravnodušni na ova pitanja. Šteta, jer bi takve analize pomogle da se izađe iz tranzicione magle u kojoj se Srbija zagubili.

Za one informatičke kompanije koji računaju na domaće IT tržište, uslov svih uslova da se brže krene napred je oporavak ekonomije, mereno rastom bruto domaćeg proizvoda potrebno je da bude veći od 4% godišnje, ali daleko smo od tih visina. Politička nestabilnost u regionu, skromne investicije i velika nezaposlenost još dugi niz godina će kočiti brži domaći ekonomski oporavak.

U IT oblasti nije dovoljno samo da tržište ne pada, već je neuspeh ako godišnje stope rasta nisu dvocifrene. Bez sistemskog delovanja države dalji informatički napredak će biti spor. Sve što je do sada postignuto, ostvareno je spontano – na preduzetničkom entuzijazmu i privatnoj inicijativi, tako da malobrojne informatičke firme postižu vrhunske rezultate, a većina preživljava.

Informatički uticaji i prioriteti države

Kao što je rečeno, država bi mogla pozitivno da utiče na informatički razvoj. Za početak potrebno je da odredi nadležnu organizaciju, koja bi objedinila informatičke teme na nivou centralne vlasti. Pored toga, treba uvezati informatiku sa tehnološkim razvojem, inovacijama i patentima. Suprotno ovome, opada nivo institucionalne organizovanosti za IKT usled racionalizacije državne uprave poslednjih godina. U Srbiji ne postoji državna organizacija odgovorna za informatički razvoj, najsličnija regulisana oblast je razvoj informacionog društva, što je uža oblast i zato je nedovoljno za jaču podršku potrebnoj modernizaciji. IT potencijal nije najbolje shvaćen. Zbog stalnog odlaska IT kadrova iz budžetskih organizacija i nesposobnosti da privuče nove stručnjake, uskoro neće postojati dovoljno znanja za primenu informacionih tehnologija u državi.

Brojni su zadaci pred državom, ali sigurno najvažniji je obrazovanje informatičkih kadrova. Kadrovi su glavni pokretač ukupnog IT razvoja, a država je osnivač i glavni finansijer skoro svih fakulteta za visoko IKT obrazovanje. Zato investicije u ovoj oblasti treba da budu što je moguće veće, istovremeno preduzeti akcije da „odliv mozgova” bude što manji. Sada je suprotno od željenog i na sceni je jak, ali prikriveni odliv mozgova.

Treba uspostaviti detaljno statističko praćenje IT sektora i periodično publikovanje ključnih indikatora, kao preduslov u određivanju: nivoa tehnološkog razvoja, istraživačko-razvojnog potencijala zemlje i jasnije strategije razvoja IT industrije. Praćenje i analiza stanja informatičke infrastrukture, upotrebe i uticaja informaciono komunikacionih tehnologija na privredu i društvo predstavlja šansu da se iskoristi veliki uspavani tehnološki potencijal koji postoji u Srbiji

I na kraju, ništa manje važno, neophodan je stalni rad države na smanjivanju IT zaostajanja za novim članicama EU. Treba eliminisati digitalnu podelu u Srbiji i omogućiti svima šansu i pravo na učešće u zajedničkom razvoju, bez obzira gde se geografski nalaze i u kakvoj su ekonomskoj situaciji.

Školujemo pamet da radi za strance, a da li ćemo je imati dovoljno za sopstvene potrebe? Da bi Srbija dostigla kakav-takav prag EU standarda, potrebna su joj godišnja IT ulaganja od 150 evra po stanovniku, a ona sada iznose oko 60. Prosek EU iznosi 800 evra po stanovniku. Na osnovu ovoga može se zaključiti da srpskoj privredi i državi nužno treba 1 milijarda evra IT ulaganja godišnje. Za taj obim posla potreban je korpus od skoro 20.000 IT stručnjaka samo za podršku lokalnim korisnicima, a trenutno ih je za domaće potrtebe angažovano manje od 5.000. Vrlo je važno da se zapamti da nam nedostaje 15.000 IT stručnjaka za digitalizaciju sopstvene privreda i društva, umesto što se bavimo idejama da tim ljudima popunimo rupu od milion nedostajućih stručnjaka u Evropi.

Pored argumenata kojima političari opravdavaju podršku
IT firmama orijentisanim na izvoz usluga i softvera,
treba ukazati na mogući negativni scenario i posledice
jakog fokusa na izvoz, dok se istovremeno zanemaruju
lokalne informatičke potrebe

Sve ovo je ogroman izazov za državu kojim se ranije vlade nisu bavile ili nisu uspevale da se izbore. Gledajući samo izvoz i zanemarujući domaće IT potrebe, srpska preduzeća ostaće nekonkurentna, a država neuređena, što je slaba perspektiva za digitalnu transformaciju.

Ovaj tekst je izvod iz godišnje analize “IT u Srbiji, 2016-2017” koja je završena u septembru 2017. godine u okviru SITO inicijative.